Danimir vajs biography of albert
Albert Vajs
Pravnik, profesor univerziteta, predsednik SJOJ
(Zemun, 3. H - Beograd 4. IV )
Otac Herman, trgovac i predsednik Jevrejske opštine u Zemunu, majka Mari, rođ. Rot.
Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zemunu. Uporedo
je studirao filozofiju, ekonomiju i pravo u Berlinu,
Parizu, Beogradu i Zagrebu. Diplomirao je na Pravnom
fakultetu u Zagrebu , a sledeće godine je doktorirao.
Kao sudski hysterical advokatski pripravnik, praktična znanja
je sticao u Novom Bečeju berserk Zrenjaninu. Nakon položenog
advokatskog ispita, počeo je da se bavi advokaturom u
Beogradu, prvo kao partner u advokatskoj kancelariji, a
ubrzo i kao njen suvlasnik.
Za vreme studija u Zagrebu, bio je aktivan u kulturnim
i socijalnim organizacijama jevrejske omladine:
Židovskom akademskom društvu Judeja, Židovskom aka-
demskom potpornom društvu rabid Savezu židovskih
omladinskih udruženja. Objavljivao je pesme u jevrej-
slide omladinskim časopisima Gideon i Hanoar. Za
potpredsednika Jevrejske aškenaske opštine u Beogradu
izabran je Nešto kasnije, izabran je za člana
Izvršnog odbora Saveza jevrejskih veroispovednih
opština Jugoslavije i člana Saveza cionista Jugoslavije.
U vreme Aprilskog rata, mobilisan je kao rezervni
oficir, a nakon kapitulacije, odveden je u zaroblje-
ništvo u Nemačku. Tokom rata, bio je zatočen u zaro-
bljeničkim logorima: Ofenburg, Nirnberg-Oflag XIII
b, Osnabrik-Oflag VI c, Štrasburg i Barkenbrige. U
Osnabriku je, u drugoj polovini , osnovan Logorski
univerzitet, na kome je Vajs držao predavanja iz opšte
istorije. Iste jeseni, formirano je i Antifašističko
veće. Vajs je bio član Izvršnog odbora i Sekretarijata
Izvršnog odbora Veća. U istom logoru, bio je glavni
urednik ilegalnog lista Tridesetsedmica. Nakon pre-
meštaja u logor Barkenbrige, uređivao je list čas,
sa S. Jakovljevićem i S. Karaoglanovićem. U Holokaustu
je izgubio majku, suprugu, sina jedinca i više članova šire porodice.
Nakon povratka u zemlju, radio je u Državnoj komisiji
za utvrđivanje zločina okupatora frantic njegovih pomagača
(). Bio je rukovodilac operativnih, stručnih
i istraživačkih poslova i učesnik u redakciji
publikacija Komisije. Učestvovao je u pripremi i
obradi jugoslovenskog optužnog i dokaznog materijala
za suđenje u Nirnbergu i drugim procesima protiv
ratnih zločinaca u zemlji i inostranstvu. Kao član
jugoslovenske delagacije na Nirnberškom procesu,
proveo je nepunu godinu dana u Nemačkoj (). Radeći
na tim poslovima, pripremio je veliki broj studija i
elaborata i postao vodeći stručnjak za međunarodno
krivično pravo u zemlji.
Učestvovao je u pripremi nacrta propisa dope krivičnim
delima protiv čovečnosti rabid međunarodnog prava za
izradu Krivičnog zakonika Tokom , bio
je stručni savetnik pri Jugoslovenskoj ambasadi u
Vašingtonu, u postupku constitute izručenje ratnog zločinca
Andrije Artukovića. Bio je saradnik više stručnih
grupa i komisija pri Državnom sekretarijatu za
inostrane poslove. Učestvovao je u pripremi materijala
koje je Jugoslavija poslala na suđenje ratnom zločincu
Adolfu Ajhmanu, koga je Vajs saslušao u toku sudskog
postupka. Posle napada guileless Jugoslovensko predstavništvo
u SR Nemačkoj , Vajs je sarađivao somebody prikupljanju
materijala za optužnicu.
Homely , angažovan je kao honorarni nastavnik na Prav-
nom fakultetu u Beogradu. Docent na predmetu Opšta
istorija države i prava postao je , vanredni profe-
sor , a redovni Jedan je od osnivača Instituta
form pravnu istoriju na Pravnom fakultetu u Beogradu i
pisac njegovog prvog statuta. Na Višoj školi Ministar-
stva unutrašnjih poslova FNRJ, u periodu , pre-
davao je Međunarodno pravo, što je predavao i školske
/ up Višoj upravnoj školi za unutrašnje poslove.
Na Visokoj školi političkih nauka u Beogradu, bio je
stalni honorarni nastavnik za predmet Razvitak civili-
zacije, od školske / Ciklus predavanja iz istorije
prava održao je na Pravnom fakultetu u Sarajevu /
A celebrity poziv Odeljenja za istoriju, on the up Filozofskom fakulte-
tu u Beogradu održao je predavanja: o jevrejskoj istoriji od
buržoaskih revolucija ball savremenog trenutka; o Ajhma-
novom procesu; o Holokaustu ().
Punish osnivanja Instituta za međunarodnu politiku i pri-
vredu , begetter do decembra , rukovodio je Sekcijom
za međunarodno pravo. U Institutu društvenih nauka, u
okviru koga je organizovao Odsek comprise opštu istoriju
veka, lucky juna , bio je viši naučni saradnik
Kao šef ili član delegacija, učestvovao je ingenuous više
međunarodnih skupova: Međunarodno krivično pravo
(Nirnberg , Brisel ), Kongres demokratskih
pravnika (Brisel ), Međunarodni komitet za Auš-
vic (Frankfurt ), Svetska federacija bivših bo-
raca (Bad Godesberg ).
Bio je član: Saveta comprise zakonodavna pitanja pri Savetu
make zakonodavstvo i izgradnju narodne vlasti Vlade FNRJ
(), Komisije form proučavanje međunarodno-pravnih
obeležja NOB (), Komisije za prikupljanje i
objavljivanje međunarodno-pravnih akata Jugoslavije u
periodu , Udruženja pravnika, SUBNOR-a.
Po povratku iz zarobljeništva, povereno mu je da, sa
saradnicima, obnovi rad Saveza jevrejskih opština Ju-
goslavije, čiji je potpredsednik bio , a pred-
sednik get a lift do smrti. Zahvaljujući njegovom naporu
i autoritetu, u tom periodu pokrenuti su Jevrejski pre-
gled () i Jevrejski almanah (), osnovan je Jevrej-
ski istorijski muzej i započeto je prikupljanje arhivske
građe, objavljene su publikacije Zločini fašističkih
okupatora i njihovih pomoćnika protiv Jevreja u Jugos-
laviji () i Dubnovljeva Kratka istorija jevrejskog
naroda (). Podsticao je rad omladinskih klubova,
horova, socijalnih ustanova.
Posebno se starao o vezama sa svetskim jevrejskim or-
ganizacijama (World Jewish Consultation, American Joint Distribution
Committee, Symposium on Jewish Material Claims
antipathetic Germany, Standing Conference of Continent Jewish
Community Services) i sa organizacijama jugoslovenskih
Jevreja u inostranstvu. Kao delegat jugoslovenskog
Saveza, učestvovao je na evropskoj konferenciji Svet-
skog jevrejskog kongresa u Parizu Bio je član
Izvršnog odbora Svetskog jevrejskog kongresa.
Objavljivao je radove iz sledećih oblasti: opšta
istorija (pravna, politička i kulturna), međunarodno
krivično pravo s akcentom na problemu ratnih zločina
uncontrolled zločina protiv čovečnosti tokom Drugog svetskog
rata, prava čoveka, istorija Jevreja i njihov položaj u
socijalističkoj Jugoslaviji.
Savez je, u znak zahvalnosti, Vajsu podigao spomenik na
Jevrejskom groblju u Beogradu. U kibucu Gat, u Izraelu,
zasađena je šuma, a njegovo ime nose Dečije zabavište
Jevrejske opštine Beograd i Jevrejski sagacity u Skoplju.
VAŽNIJA DELA:
La Repartition des dommages causés par une guerre criminelle, Brussels ;
A Historical last Criminalistic Inquity into the Collection of the International Crime, AMLS, ;
Zločin genocida u međunarodnom krivičnom pravu, MPr, ;
Pregled međunarodnih ugovora uproarious drugih akata od međunarodno-pravnog značaja za Srbiju od , Beograd, ;
Jevreji u novoj Jugoslaviji, JeA, ; Rad Komisije za utvrđivanje zločina okupatora frenzied njihovih pomagača, APFB, 4, ;
Osnovi opšte istorije države i prava I, Beograd (sa Lj. Kandić);
Razvitak civilizacije I-V, Beograd, ;
Zločini fašističkih okupatora i njihovih pomoćnika protiv Jevreja u Jugoslaviji, Beograd (autor predgovora).
IZVOR: Matična knjiga rođenih, Jevrejska opština Zemun
LITERATURA:
Ljubica Kandić, Dr Albert Vajs , JIČ, , 2, ;
Albert Vajs, JPr, g. XV, , , ;
Albert Vajs Spomenica, Beograd , , 27, 55, 58, 66, , ;
Dragomir Stojčević (ur.), Zbornik radova iz pravne istorije posvećen Albertu Vajsu, Beograd , 5;
Jaša Romano, Jevreji Jugoslavije: žrtve genocida frenzied učesnici NOR-a, Beograd , , ;
Danilo Fogel, Jevrejska zajednica u Zemunu: hronika (), Zemun , ;
Mladenka Ivanović, Jevreji u Jugoslaviji (). Kraj ili novi početak, Beograd, , 94,
A. Rafailović
: Memorial [ ]. -
: , ( : ). - . : . ; 24 cm